Geografski informacioni sistem (takođe: Geoinformatika ili GIS) je računarski informacioni sistem koji omogućava
prostornih podataka.
Pri tome se geografski podaci obrađuju zajedno sa objektivnim podacima i upotrebnim atributima i bivaju povezani unutar GIS-a, što čini osnovu za efikasnu procjenu i vrednovanje terena putem geoinformacionog sistema.
Pojam GIS označava
Geografski informacioni sistemi imaju danas dragocjenu ulogu u svim oblastima obrade podataka kao i kod donošenja odgovarajućeg rješenja. Pošto je njihova učinkovitost u stalnom porastu, GIS stoji pred prodorom u sve oblasti prostornih informacija. Stoga industrija geografskih informacionih sistema uživa u brzini godišnjeg rasta.
Ovaj instrument služi identifikovanju odgovarajućih rješenja i sastoji se od podataka o
RIS podržava planiranje i razvoj relevantnih oblasti.
Prilično detaljno pomoćno sredstvo za identifikovanje odgovarajući rješenja u pravosuđu, upravi i privredi kao i za planiranje i razvoj. Odnosi se na prvom mjestu na geodetski prikaz površine tla u obliku digitalnih mapa i dokaza o vlasništvu (zemljišna knjiga).
Označava informacioni sistem jedne političke opštine koji se sastoji od osnovnih geopodataka zemljišnog informacionog sistema i vazdušnog snimka.
Instrument za prikupljanje ekoloških informacija koji se sastoji iz više ekoloških baza podataka i nudi funkcionalnije metode prikupljanja i vrednovanja ekoloških informacija različite tematike. Nudi podatke za definisanje ekološkog stanja u vezi sa zagađenjem i ugroženosti, čineći time osnovu za određivanje mjera za zaštitu životne sredine.
Ovi sistemi su posebna klasa geoinformacionih sistema koji podržavaju zadatke u vezi sa strukom i koji su neophodni za iznalaženje rješenja kod konkretnih stručnih zahtjeva. Ovdje se prvenstveno ubrajaju neke specijalne primjene kao npr. geografija, građevina, planiranje saobraćaja i turizam.
Obuhvata podatke iz agronomije kao i geologije i sadrži, u užem smislu, podatke o lokalnoj proširenosti tipova tla i njihovih svojstava kao recimo građa tla, sadržaj humusa i pH vrijednost. To su najčešće veoma kompleksne, samo u interdisciplinarnim kooperacijama izgradljive tvorevine, zbog čega se ovaj informacioni sistem veoma često uvrštava u različite stručne informacione sisteme (npr. kartiranje tla).
Ovaj instrument prikuplja, obrađuje, analizira i prezentuje podatke o pogonskoj opremi u vezi sa topologijom mrežnog sistema. Pri tome u prvom planu stoje geometrijska i grafička dokumentacija postojećih vodova. Stoga se ovaj informacioni sistem može ubrajati i u Facility Management sisteme. Ovaj specijalni oblik geinformacionog sistema koriste prvenstveno preduzeća sa snabdijevanje vodom, strujom itd., i za uklanjanje otpadnih materija.
Obrada geopodataka je u Austriji centralizovana, što u ovoj zemlji ima dugu tradiciju. Car Franc Josef I je već s početka 19. vijeka naredio premjeravanje dunavskog carstva. Do današnjeg dana se Bundesamt für Eich- und Vermessungswesen (BEV) u Beču bavi prikupljanjem i obradom osnovnih geopodataka u Austriji. Stoga su podaci u Austriji – za razliku od npr. Njemačke – danas jednoobrazni.
GIS-Cluster Salzburg , u kojem je povezano 13 austrijskih GIS preduzeća, osnovan je sredinom 80ih godina u Salcburgu, i internacionalno je priznat centar stručnosti u oblasti geonauka. Postojeće kompetencije čini sa
bitnu naučnu komponentu i još je jedno sjedište za mnogobrojna mala i srednja preduzeća (MSP).Ova preduzeća su uglavnom osnovana od strane apsolvenata univerziteta u Salcburgu i imaju svoje operativno težište u oblasti geoinformatike.
GIS-Cluster Salzburg je na osnovu svoje veličine i raznolikosti ponude jedinstven na internacionalnom nivou. Klaster predstavlja polje kompetencije u oblasti geoinformatike i pozicionira region Salcburg kao GIS centar u Austriji. Preduzeća koja su članice ovog klastera nude kompletnu paletu usluga
Salzburg takođe svake godine biva GIS centar njemačkog govornog područja, kada se u gradu održava das Symposium und die Fachmesse für Angewandte Geoinformatik (AGIT) . AGIT je najvažnija platforma za razmjenu iskustava, upoznavanje sa novitetima i predstavljanje inovativnih projekata.
österreichische Dachverband für Geographische Information (AGEO) je strukovno udruženje svih interesenata za oblast geografskih informacionih sistema u Austriji i preuzima njihovo zastupništvo unutar Austrije i u međunarodnim organizacijama. Od 2004. godine austrijske pokrajine imaju zajedničku internet platformu na kojoj je moguć pregled raspoloživih geopodataka. Na www.geoland.at austrijske pokrajine nude slobodan pristup važnim stručnim geopodacima čineći prvi konkretan korak u pravcu liberalne politike geopodataka u svojoj zemlji.
Pored GIS-udruženja (AGEO, Z_GIS) i GIS-Cluster Salzburg, kao i pojedinačnih tehnoloških parkova (Villach, Zell am See) u Austriji postoje takođe i mnogi univerzitetski instituti sa fokusom na geonauke. Na tehničkim univerzitetima u Graz i Wien izvrsna ponuda studija na ovu temu. Na Fachhochschule Technikum Kärnten otvorena je mogućnost za studiranje „Geoinformacija“. Zatim, Zentrum für Geoinformatik der Universität Salzburg nudi propratno uz obavljanje profesije mogućnost studiranja na daljinu UNIGIS i seminare u oblasti geonauka.