Austrijski obrazovni sistem sastoji se od sljedećih oblasti:
Ovdje je pregledan prikaz strukture obrazovanja u Austriji: Grafik
[gif, 35.1kb]
Obavezno školovanje počinje sa 6. godina i traje devet godina. Austrijske državne skole su besplatne i uopšte pristupačne.
Nakon četiri razreda „narodne škole“ bira se između četiri razreda „osnovne škole“ ili više opšteobrazovne škole. Posljednja se dijeli na četiri godine nižeg stepena i 4 godine višeg stepena, a završava se maturskim ispitom, kao preduslovom za visokoškolsko obrazovanje.
Srednje stručne škole (npr. stručne škole, trgovačke škole) obuhvataju jedan do četiri stepena školovanja i daju učenicima stručno znanje, koje je potrebno za obavljanje dotičnog zanimanja. Više stručne škole (npr. Trgovačke akademije), podrazumijevaju 5. stepen školovanja i nude više opšto i stručno obrazovanje. Obrazovanje se završava maturskim i diplomskim ispitom, koji omogućavaju dalje studije.
Nadograđujući smjerovi treba da usmjere maturante srednjih stručnih škola ka višoj stručnoj školi. Koledži nadograđuju znanje maturanata opšteobrazovne više škole sadržajima više stručne škole.
Uslov za usmjereno obrazovanje je završeno obavezno školovanje (9 razreda) i zasniva se na principu dualnog sistema:
Obuka u preduzeću
Nastava u strukovnoj školi
Praktično stručno obrazovanje se pretežno odvija u preduzeću, a dopunjava ga opšta nastava u strukovnoj školi. Osnova za usmjereno obrazovanje je ugovor o obuci, sklopljen između ovlaštenih lica za obuku i učenika. Učenik od preduzeća dobija naknadu koja je regulisana kolektivnim ugovorom. Ovaj oblik obrazovanja završava se sa završnim ispitom.
Viskoškolsko obrazovanje obuhvata visoke stručne škole i univerzitete.
Visoke stručne škole sa bachelor i master studijama nude naučno utemeljeno i praktično stručno obrazovanje na univerzitetskom nivou. Pripravnička praksa je sastavni dio obrazovanja, koje se završava sa bachelor odnosno master radom.
Univerziteti nude bachelor, master i doktorske studije i zaduženi su za naučno stručno obrazovanje studenata kao i obrazovanje naučnog naraštaja, te za istraživanje. Dotični studij se završavaju sa bachelor i master radom ili doktorskom desertacijom.
Razlikujemo opšte obrazovanje odraslih (npr. opšte obrazovanje, obuka ličnosti) i
strukovno obrazovanje odraslih (stručno usavršavanje).
Krajem 1990-ih započeti "Bolonjski proces" ima za cilj bolju uporedivost visokoškolskog sistema u Evropi kao i pojednostavljeno priznavanje završenog studija u zemlji i inostranstvu. Stvaranje evropskog visokoškolskog prostora podržava internacionalizaciju tercijarnog obrazovnog sektora i jača konkurentnost.
I Austrija se nalazi u ovom stalnom procesu prekograničnog transfera znanja. U mnogim branšama - tako i u turizmu – ova internacionalizacija je od velikog značaja. Ovo već počinje s međunarodnom razmjenom studenata (npr. Sokrates) i pripravničke prakse u inostranstvu (npr. Leonardo da Vinci) za vrijeme studija i nastavlja se na poslu kroz prekogranična partnerstva i projekte. Primjer za podršku izvozu austrijskog know-how u turizmu u oblasti obrazovanja i doškolavanja, istraživanja i savjetovanja je internet platforma tourism-knowhow.atnastala inicijativom Saveznog ministarstva za privredu i rad. ![]()