U listopadu 2020. je opet bio došao red na naš ABC indikator. Ova anketa se paralelno provodi među austrijskim tvrtkama kćerima u 25 najvažnijih austrijskih izvoznih zemalja, kako bi se doznalo kakva atmosfera vlada među austrijskim investitorima.
Rezultati za Hrvatsku pokazali su oprezni optimizam. Naime, opće raspoloženje za idućih 12 mjeseci uopće nije tako loše u usporedbi s proteklih 12 mjeseci.
Ovdje ćete pronaći grafički prikaz odgovora sudionika.
Dok je 71% sudionika ankete navelo, da se opća gospodarska klima odnosno gospodarsko stanje u proteklih 12 mjeseci pogoršalo, 21% ih je mišljenja da nije bilo promjene, a 8% ih je čak vidjelo poboljšanje. Pogled na idućih 12 mjeseci je za 36% sudionika optimističan, 31% je mišljenja da se gospodarska klima odnosno gospodarsko stanje neće promijeniti idućih 12 mjeseci, a samo 33% polazi od toga da će doći do pogoršanja.
Na pitanje kako tvrtke vide razvoj ukupnog prihoda, stanja narudžbi, iskorištenosti kapaciteta, broja zaposlenih i investicijskog volumena dobili smo sljedeće odgovore:
Kad je riječ o ukupnom prihodu 52% sudionika ankete zabilježilo je proteklih 12 mjeseci pad, 23% stagnaciju, a 26% rast. U sljedećih 12 mjeseci 46% sudionika očekuje rast, 31% stagnaciju, a samo 23% se pribojava padu.
Stanje narudžbi je u proteklih 12 mjeseci ocijenilo 50% sudionika kao lošije, 26% bez promjene, a 23% kao bolje. U idućih 12 mjeseci 43% sudionika očekuje poboljšanje, 35% je mišljenja da neće biti promjene, a samo 22% očekuje pogoršanje.
Iskorištenost kapaciteta je kod 38% sudionika u anketi pala proteklih 12 mjeseci. Također 38% sudionika je navelo da je ostala ista, a kod 23% je pala. Idućih 12 mjeseci 40% sudionika očekuje rast, isto toliko ih je mišljenja da neće biti promjene, a samo 19% misli da će doći do pada.
Broj zaposlenih se kod 26% sudionika u anketi proteklih 12 mjeseci smanjio, 57% ih je održalo postojeće stanje zaposlenika, a 18% ih je čak povećao broj zaposlenih. Idućih 12 mjeseci 29% sudionika planira zapošljavati, 55% ih želi zadržati isto stanje, a samo 16% namjerava smanjiti broj zaposlenih.
Investicijski volumen je kod 35% sudionika pao proteklih 12 mjeseci, 51% sudionika navelo je da nije bilo promjene, a kod 14% je zabilježen rast. 26% sudionika planira idućih 12 mjeseci rast investicijskog volumena, 50% ih namjerava zadržati postojeće stanje, a 24% planira smanjiti investicije.
Što se tiče regulatornih tema, austrijski investitori priželjkuju u prvom redu poboljšanje kod smanjenja birokracije odnosno smanjenja zakonskih odredbi i propisa te jaču borbu protiv korupcije i kriminaliteta i poboljšanje pravne sigurnosti.
Kad je riječ o tržišnim temama koje se trebaju poboljšati u Hrvatskoj, sudionici u anketi prije svega vide potrebu za djelovanjem na području troškova rada, platnog morala i kvalificiranosti radne snage.
U anketi smo također postavili pitanje vezano uz pogođenost koronakrizom. 35% sudionika ankete je izrazilo da su bili izuzetno jako ili jako pogođeni ograničenjima zbog zakonodavstva, dok je 65% sudionika mišljenja su bili malo ili uopće nisu bili pogođeni. Izuzetno velike ili velike probleme s isporukom ili probleme s dobavljačima navelo je samo 15% sudionika. Storniranje naloga od strane kupaca predstavljalo je za 5% sudionika izuzetno veliki, a za 15% veliki problem. 6% sudionika je navelo jako veliki, a 33% veliki pad potražnje od strane kupaca.
Izuzetno velike poteškoće u naplati od kupaca zbog korone imalo je 4% sudionika u anketi, a 19% ih je navelo da su iste bile velike. Korona je kod 6% sudionika izuzetno jako, a kod 30% sudionika jako utjecala na planirane investicije. Na smanjenje broja zaposlenih korona je kod 1% sudionika utjecala izuzetno jako, a kod 9% jako. Izuzetno veliki ili veliki pad prihoda zbog korona krize zabilježilo je 32% sudionika.
Na pitanje o mjerama hrvatske Vlade za pomoć gospodarstvu u koronakrizi dobili smo sljedeće odgovore: Najviše se koristila mjera sufinanciranja plaća. 43% sudionika u anketi zatražilo je ovu mjeru i bila im je odobrena, 6% ih je zatražilo, a nije dobilo, a 52% ih nije ni zatražilo. Porezne mjere koristilo je 25% sudionika, kod 2% sudionika ovaj zahtjev je bio odbijen, a 73% ih nije ni zatražilo ovu mjeru. Skraćeni rad i mjere likvidnosti je zatražio izuzetno mali broj sudionika.
Naše zadnje pitanje u anketi odnosilo se na to kako je koronakriza utjecala na poduzeće u smislu radnog prava. Pri tome je home office bio instrument koji je većina sudionika ankete ili već ranije prakticirala ili uvela u koronakrizi odnosno htjela zadržati. Također su i ograničenja službenih putovanja, kako u Hrvatskoj tako i izvan zemlje bila kod 77% odnosno 60% važna tema, kao i fleksibilno radno vrijeme s 59%. Prisilni godišnji odmor, smanjenje plaće i smanjenje radnog vremena navelo je manje od polovice sudionika u anketi kao mjeru u smislu radnog prava u koronakrizi.
Iako su rezultati ankete nešto optimističniji od očekivanog, ipak se vidi kada je riječ o regulatornoj klimi da su ponovno istaknuti isti deficiti kao i u našim anketama ABC indikator ranijih godina. Pozitivno je to što je vrlo nizak broj odbijenih zahtjeva za mjere potpore zbog koronakrize. Visoki udio prakticiranja rada iz home office-a zahtijeva brzo pravno reguliranje, kako bi se ovdje uspostavila pravna sigurnost za poslodavce.
Još jednom srdačno zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u anketi ABC indikator!
