Zakonske odredbe glede ugovornog prava utemeljene su austrijskim Općim građanskim zakonom (ABGB) i Zakonom o poduzećima (UGB), koji je 1. siječnja 2007. godine stupio na snagu. Zakon o poduzećima sadržava sve relevantne odredbe za sve poslovanje poduzeća.
Austrijsko ugovorno pravo bazira se na principu slobodnih ugovora. To znači da ugovorne strane mogu slobodno odrediti svoje ugovorne odnose, ukoliko ovi nisu nemoralni i suprotni zakonskim odredbama. Pod ugovorom podrazumijeva se suglasnost volje glede ponude i prihvaćanja. Načelno nisu niti ponuda niti prihvaćanje vezani uz neki formalni oblik. Po austrijskom pravu i usmeni dogovori i – pod određenim uvjetima – i dogovori putem ključnih radnji (tihi dogovor) imaju punu pravovaljanost. Međutim postoje neke iznimke glede neformalnosti, kao što su dogovori u vezi sigurnosnih usluga, ugovori o osiguranju i neki dogovori koji podliježu zaštiti potrošača. Takvi ugovori moraju se sastaviti u pismenom obliku, kako bi bili pravovaljani. Još strožije odredbe glede oblika vrijede za javnobilježničke isprave. Javnobilježnička isprava je potrebna prije svega kod osnivanja tvrtke i ustupanja poslovnih udjela u društvima s ograničenom odgovornošću.
Poslovanje poduzeća načelno se odvija na bazi Općih uvjeta poslovanja (AGB) jedne od ugovornih strana. Prema austrijskom pravu opći uvjeti poslovanja ne smiju zakidati drugu ugovornu stranu i vrijede samo ukoliko je druga ugovorna strana pristala na njih.
Austrijsko ugovorno pravo bazira se na principu slobodnih ugovora. To znači da ugovorne strane mogu slobodno odrediti svoje ugovorne odnose, ukoliko ovi nisu nemoralni i suprotni zakonskim odredbama. Pod ugovorom podrazumijeva se suglasnost volje glede ponude i prihvaćanja. Načelno nisu niti ponuda niti prihvaćanje vezani uz neki formalni oblik. Po austrijskom pravu i usmeni dogovori i – pod određenim uvjetima – i dogovori putem ključnih radnji (tihi dogovor) imaju punu pravovaljanost. Međutim postoje neke iznimke glede neformalnosti, kao što su dogovori u vezi sigurnosnih usluga, ugovori o osiguranju i neki dogovori koji podliježu zaštiti potrošača. Takvi ugovori moraju se sastaviti u pismenom obliku, kako bi bili pravovaljani. Još strožije odredbe glede oblika vrijede za javnobilježničke isprave. Javnobilježnička isprava je potrebna prije svega kod osnivanja tvrtke i ustupanja poslovnih udjela u društvima s ograničenom odgovornošću.
Poslovanje poduzeća načelno se odvija na bazi Općih uvjeta poslovanja (AGB) jedne od ugovornih strana. Prema austrijskom pravu opći uvjeti poslovanja ne smiju zakidati drugu ugovornu stranu i vrijede samo ukoliko je druga ugovorna strana pristala na njih.
U Austriji je na snazi vrlo liberalno devizno pravo. Austrijsko devizno pravo temelji se na važećim odredbama Europske unije i austrijskom Zakonu o devizama (2004.). Austrijska nacionalna banka(OeNB) odgovorna je za devizno pravnu kontrolu. Unutar Europske unije vrijedi sloboda kretanja kapitala. Nema zakonskog ograničenja glede plaćanja i kretanja kapitala između Austrije i članica Europske unije. Unutar Europske unije vrijedi sloboda kretanja kapitala. Nema zakonskog ograničenja glede plaćanja i kretanja kapitala između Austrije i članica Europske unije.
Također i kod deviznih transakcija s drugim zemljama izvan Europske unije, s vrlo malim brojem iznimaka, ne postoje ograničenja glede plaćanja, koja se temelje na vanjskoj trgovini, ulaganjima i drugim transakcijama, kao i na izvoz kapitala, dividendi, dobiti ili drugih prinosa. Strane tvrtke imaju bez ograničenja prilaz austrijskom kapitalnom tržištu
Međutim, u nekim slučajevima treba obratiti pozornost na obvezu prijavljivanja deviznih transakcija, prije svega zbog statističkih namjena, kod Austrijske nacionalne banke.
Opširnije informacije glede navedenog, dobit ćete kod:
Također i kod deviznih transakcija s drugim zemljama izvan Europske unije, s vrlo malim brojem iznimaka, ne postoje ograničenja glede plaćanja, koja se temelje na vanjskoj trgovini, ulaganjima i drugim transakcijama, kao i na izvoz kapitala, dividendi, dobiti ili drugih prinosa. Strane tvrtke imaju bez ograničenja prilaz austrijskom kapitalnom tržištu
Međutim, u nekim slučajevima treba obratiti pozornost na obvezu prijavljivanja deviznih transakcija, prije svega zbog statističkih namjena, kod Austrijske nacionalne banke.
Opširnije informacije glede navedenog, dobit ćete kod:
Österreichische Nationalbank
Otto Wagner Platz 3
1090 Wien
Austria
Za izvoz robe iz Austrije, potrebni su izvozni dokumenti, uključujući posebne dozvole i potvrde o podrijetlu. Kao članica Europske unije Austrija je preuzela europske izvozne odredbe. Tako su svi izvozi u cijelosti oslobođeni izvoznih carina i poreza na promet.
Ukoliko se ne izvozi u neku drugu članicu Europske unije, izvozna dokumentacija ovisi o sljedećim faktorima:
Ukoliko se ne izvozi u neku drugu članicu Europske unije, izvozna dokumentacija ovisi o sljedećim faktorima:
- vrijednosti robe,
- odredištu isporuke
- kao i o tome, da li roba podliježe nekom izvoznom ograničenju.
- prijaviti izvoznu robu kod nadležne carinarnice u Austriji i
- predočiti prijevozne dokumente, važeći račun i potrebnu izvoznu dozvolu.
Kod međunarodnih ugovora, rješavanje sporova temeljem arbitražnog postupka, pruža odlučujuću prednost: austrijske arbitražne odluke, koje se temelje na međunarodnim ugovorima, provedive su u skoro svim pravnim poretcima. Republika Austrija je supotpisnica svih bitnih bilateralnih i međunarodnih ugovora, između ostalog i njujorške konvencije o priznavanju i provođenju stranih arbitražnih odluka (1958.).
Kako bi dogovor o arbitraži bio pravno valjan, isti se prema austrijskom pravu, mora sklopiti u pismenom obliku. Arbitražna klauzula, putem međusobnih telefaks i e-mail poruka ispunjava tu zakonsku odredbu. Preporučuje se prilikom sklapanja ugovora na međunarodnoj razini, ugovaranje arbitražnog postupka. Rješavanje sporova temeljem arbitražnog postupka, omogućava u usporedbi s drugim postupcima, brzi postupak. Na kraju se dobiva arbitražna presuda, koju sprovode i austrijski državni sudovi.
Međunarodni arbitražni sud pri Austrijskoj gospodarskoj komori u Beču, poznata je arbitražna organizacija. Kao međunarodna ustanova za rješavanje pravnih sporova postaje sve više prihvaćena i doprinosi u velikoj mjeri poznatosti Austrije kao međunarodnog mjesta za arbitražu.
Kako bi dogovor o arbitraži bio pravno valjan, isti se prema austrijskom pravu, mora sklopiti u pismenom obliku. Arbitražna klauzula, putem međusobnih telefaks i e-mail poruka ispunjava tu zakonsku odredbu. Preporučuje se prilikom sklapanja ugovora na međunarodnoj razini, ugovaranje arbitražnog postupka. Rješavanje sporova temeljem arbitražnog postupka, omogućava u usporedbi s drugim postupcima, brzi postupak. Na kraju se dobiva arbitražna presuda, koju sprovode i austrijski državni sudovi.
Međunarodni arbitražni sud pri Austrijskoj gospodarskoj komori u Beču, poznata je arbitražna organizacija. Kao međunarodna ustanova za rješavanje pravnih sporova postaje sve više prihvaćena i doprinosi u velikoj mjeri poznatosti Austrije kao međunarodnog mjesta za arbitražu.
