Austrijski pravi sustav temelji se na rimskom pravu i ustrojen je u obliku hijerarhijskih stuba. Opći građanski zakonik (ABGB) jedan je od najstarijih kodeksa privatnog prava na svijetu.
Ustroj pravnog poretka
Stepenasti ustroj pravnog poretka uvjetuje kako zakoni i pravilnici moraju odgovarati višim normama (ustavu, zakonima). Najvišu stubu zauzimaju austrijski ustav, te pojedini ustavni zakoni, te akti o pristupu Europskoj uniji. Podređeni su jednostavni pokrajinski zakoni i nacionalni zakoni. Temeljem navedenog, državne ustanove mogu donositi pravilnike i odluke.
U Austriji ne postoji Case-Law System (odlučivanje od slučaja do slučaja). To znači, kako sudac slobodno odlučuje i tumači, međutim primjena ranijih presuda može poslužiti kao argumentacija.
S pristupom Europskoj uniji 1.1.1995. Austrija je preuzela pravno stanje Europske unije. Austrija je također članica velikog broja međunarodnih pravnih konvencija, između ostalog Njujorškog ugovora od arbitražnim odlukama iz 1958. god. i Bečke konvencije o kupovnom pravu iz 1980. god. (međunarodno UN-kupovno pravo).