Austrijski pravni sistem se bazira na Rimskom pravu, a uređen je hierarhijski stepenasto. Opšti građanski zakonik (ABGB) je jedan od najstarijih zakonika iz privatnog prava na svetu.
Stepenasta struktura zakonodavstva
Stepenasta struktura zakonodavstva propisuje da zakoni i propisi moraju da odgovaraju višim pravnim normama (ustavu, zakonima). Najviši stepen zauzimaju austrijski Savezni ustav i pojedinačni ustavni zakoni, kao i akt o pristupanju EZ. Podređeni su obični savezni zakoni i pokrajinski zakoni. Na osnovu njih od državni organi mogu da donesu propise i uredbe.
U Austriji ne postoji Case-Law sistem (pravo u slučaju). To znači da sudija u donošenju svojih odluka ili tumačenju ima potpunu slobodu, međutim prethodne presude mogu da se primene prilikom argumentovanja.
Sa pristupanjem EZ 1.1.1995 Austrija je usvojila pravnu regulativu EZ. Austrija je članica brojnih međunarodnih pravnih konvencija, između ostalog Njujorškog sporazuma o sudovima iz 1958 i Bečke konvencije o trgovini iz 1980 (međunarodni zakon UN-a o trgovini).