Zakonske odredbe po pitanju ugovornog prava utemeljene su austrijskim Opštim građanskim zakonom (ABGB) i Zakonom o firmama (UGB), koji je 1. januara 2007. godine stupio na snagu. Zakon o firmama sadrži sve relevantne odredbe za poslovanje firmi.
Austrijsko ugovorno pravo bazira se na principu slobodnih ugovora. To znači, da ugovorne strane mogu slobodno odrediti svoje ugovorne odnose, ukoliko ovi nisu nemoralni ili suprotni zakonskim odredbama. Pod ugovorom podrazumijeva se saglasnost volje po pitanju ponude i prihvaćanja. Načelno nisu niti ponuda niti prihvaćanje vezani uz neki formalni oblik. Po austrijskom pravu i usmeni dogovori i – pod određenim uslovima – i dogovori putem ključnih radnji (tihi dogovor) imaju punu pravovaljanost. Međutim, postoje neke iznimke po pitanju neformalnosti kao što su dogovori u vezi sigurnosnih usluga, ugovori o osiguranju i neki dogovori koji podliježu zaštiti potrošača. Takvi ugovori moraju se sastaviti u pismenom obliku, kako bi bili pravovaljani. Još strožije odredbe po pitanju oblika vrijede za javno-bilježničke isprave. Javno-bilježnička isprava je potrebna prije svega kod osnivanja firme i ustupanja poslovnih udjela u društvima s ograničenom odgovornošću.
Poslovanje firme načelno se odvija na bazi Opštih uslova poslovanja (AGB) jedne od ugovornih strana. Prema austrijskom pravu opšti uslovi poslovanja ne smiju zakidati drugu ugovornu stranu i vrijede samo ukoliko je druga ugovorna strana pristala na njih.
Austrijsko ugovorno pravo bazira se na principu slobodnih ugovora. To znači, da ugovorne strane mogu slobodno odrediti svoje ugovorne odnose, ukoliko ovi nisu nemoralni ili suprotni zakonskim odredbama. Pod ugovorom podrazumijeva se saglasnost volje po pitanju ponude i prihvaćanja. Načelno nisu niti ponuda niti prihvaćanje vezani uz neki formalni oblik. Po austrijskom pravu i usmeni dogovori i – pod određenim uslovima – i dogovori putem ključnih radnji (tihi dogovor) imaju punu pravovaljanost. Međutim, postoje neke iznimke po pitanju neformalnosti kao što su dogovori u vezi sigurnosnih usluga, ugovori o osiguranju i neki dogovori koji podliježu zaštiti potrošača. Takvi ugovori moraju se sastaviti u pismenom obliku, kako bi bili pravovaljani. Još strožije odredbe po pitanju oblika vrijede za javno-bilježničke isprave. Javno-bilježnička isprava je potrebna prije svega kod osnivanja firme i ustupanja poslovnih udjela u društvima s ograničenom odgovornošću.
Poslovanje firme načelno se odvija na bazi Opštih uslova poslovanja (AGB) jedne od ugovornih strana. Prema austrijskom pravu opšti uslovi poslovanja ne smiju zakidati drugu ugovornu stranu i vrijede samo ukoliko je druga ugovorna strana pristala na njih.
U Austriji je na snazi vrlo liberalno devizno pravo. Austrijsko devizno pravo temelji se na važećim odredbama Evropske unije i austrijskom Zakonu o devizama (2004.).Austrijska nacionalna banka(OeNB) odgovorna je za devizno-pravnu kontrolu. Unutar Evropske unije vrijedi sloboda kretanja kapitala. Nema zakonskog ograničenja po pitanju plaćanja i kretanja kapitala između Austrije i članica Europske unije. Unutar Evropske unije vrijedi sloboda kretanja kapitala. Također, nema zakonskog ograničenja po pitanju plaćanja i kretanja kapitala između Austrije i članica Evropske unije.
Također i kod deviznih transakcija sa i prema drugim zemljama izvan Evropske unije, a s vrlo malim brojem izuzetaka, ne postoje ograničenja vezana za plaćanja koja se temelje na vanjskoj trgovini, ulaganjima i drugim transakcijama te i na izvoz kapitala, dividendi, dobiti ili drugih prinosa. Strane firme imaju prilaz austrijskom kapitalnom tržištu bez ograničenja.
Međutim, u nekim slučajevima treba obratiti pažnju na obavezu prijavljivanja deviznih transakcija, prije svega zbog statističkih namjena i to kod Austrijske nacionalne banke. Opširnije informacije po ovom pitanju dobit ćete kod:
Također i kod deviznih transakcija sa i prema drugim zemljama izvan Evropske unije, a s vrlo malim brojem izuzetaka, ne postoje ograničenja vezana za plaćanja koja se temelje na vanjskoj trgovini, ulaganjima i drugim transakcijama te i na izvoz kapitala, dividendi, dobiti ili drugih prinosa. Strane firme imaju prilaz austrijskom kapitalnom tržištu bez ograničenja.
Međutim, u nekim slučajevima treba obratiti pažnju na obavezu prijavljivanja deviznih transakcija, prije svega zbog statističkih namjena i to kod Austrijske nacionalne banke. Opširnije informacije po ovom pitanju dobit ćete kod:
Österreichische Nationalbank
Otto Wagner Platz 3
1090 Wien
Austria
Za izvoz robe iz Austrije potrebni su izvozni dokumenti, uključujući posebne dozvole i potvrde o porijeklu. Kao članica Evropske unije, Austrija je preuzela evropske izvozne odredbe. Tako su svi izvozi u cijelini oslobođeni izvoznih carina i poreza na promet.
Ukoliko se ne izvozi u neku drugu zemlju članicu Evropske unije, izvozna dokumentacija ovisi o sljedećim faktorima:
Ukoliko se ne izvozi u neku drugu zemlju članicu Evropske unije, izvozna dokumentacija ovisi o sljedećim faktorima:
- vrijednosti robe,
- odredištu isporuke
- kao i o tome, da li roba podliježe nekom izvoznom ograničenju.
- prijaviti izvoznu robu kod nadležne carinarnice u Austriji i
- predočiti prijevozne dokumente te važeći račun i potrebnu izvoznu dozvolu.
Kod međunarodnih ugovora rješavanje sporova putem arbitražnog postupka pruža odlučujuću prednost: austrijske arbitražne odluke, koje se temelje na međunarodnim ugovorima, provedive su u skoro svim pravnim poretcima. Republika Austrija je i supotpisnik svih važnih bilateralnih i međunarodnih ugovora, između ostalog i njujorške konvencije o priznavanju i provođenju stranih arbitražnih odluka (1958.).
Da bi dogovor o arbitraži bio i pravno valjan, isti se prema austrijskom pravu mora sklopiti u pismenom obliku. Arbitražna klauzula putem međusobnih telefaks i e-mail poruka, ispunjava tu zakonsku odredbu. Prilikom sklapanja ugovora na međunarodnom nivou preporučuje se ugovaranje arbitražnog postupka. Rješavanje sporova putem arbitražnog postupka, omogućava u poređenju s drugim postupcima, još brzi postupak. Na kraju se dobiva arbitražna presuda koju sprovode i austrijski državni sudovi.
Međunarodni arbitražni sud pri Austrijskoj privrednoj komori (VIAC)u Beču, poznata je arbitražna organizacija. Kao međunarodna ustanova za rješavanje pravnih sporova postaje sve više prihvaćena i doprinosi u velikoj mjeri da Austrija kao međunarodno mjesta za arbitražu bude još poznatija.
Da bi dogovor o arbitraži bio i pravno valjan, isti se prema austrijskom pravu mora sklopiti u pismenom obliku. Arbitražna klauzula putem međusobnih telefaks i e-mail poruka, ispunjava tu zakonsku odredbu. Prilikom sklapanja ugovora na međunarodnom nivou preporučuje se ugovaranje arbitražnog postupka. Rješavanje sporova putem arbitražnog postupka, omogućava u poređenju s drugim postupcima, još brzi postupak. Na kraju se dobiva arbitražna presuda koju sprovode i austrijski državni sudovi.
Međunarodni arbitražni sud pri Austrijskoj privrednoj komori (VIAC)u Beču, poznata je arbitražna organizacija. Kao međunarodna ustanova za rješavanje pravnih sporova postaje sve više prihvaćena i doprinosi u velikoj mjeri da Austrija kao međunarodno mjesta za arbitražu bude još poznatija.
