bosanski/ hrvatski/ srpski
Inhalt

Kultura bečkog Wurstelpratera uvrštena na listu kulturne baštine UNESCo-a

Lista nematerijalne kulturne baštine nedavno je proširena za šest novih stavki iz Austrije. Među njima je i kultura poznatog zabavnog parka.
© ADVANTAGE AUSTRIA
© ADVANTAGE AUSTRIA
listen

Austrija nije samo zemlja ekonomije i poduzetništva, dom strastvenih i inovativnih poduzetnika. Austrija je također kulturna nacija i zemlja koja njeguje svoje običaje i tradicije. Mnoge kulturne lokacije i festivali obećavaju jedinstvena iskustva. Nekoliko njih je UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu) proglasio svjetskom ili kulturnom baštinom. Na taj način ova organizacija ispunjava svoju misiju zaštite i očuvanja kulturne baštine. To uključuje mjesta, spomenike, pejzaže i lokalitete, kao i umjetničke i usmene tradicije, društvene rituale, tradicionalne zanatske tehnike i izvedbene umjetnosti.

Na Međunarodni dan zaštite nematerijalne kulturne baštine sredinom oktobra UNESCO-v popis je proširen sa šest novih upisa iz Austrije: Pored jodlanja, izrade i znanja o tradicionalnim nošnjama iz Walsertala te znanja i kulturne prakse vezano za rijetku pasminu goveda 'Tux-Zillertaler Rind', na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine dodana je i istinska bečka institucija: 'kultura bečkog Wurstelpratera'.

Bečki Wurstelprater je jedan od najstarijih zabavnih parkova na svijetu. To je popularna atrakcija za turiste i stoga je međunarodno poznat. Za razliku od sličnih zabavnih parkova, Wurstelprater je i danas besplatan za posjetu javnosti. To ga čini posebnim mjestom susreta i raznolikosti. Sedam miliona ljudi ga posjeti svake godine kako bi uživali u više od 200 atrakcija i 50 ugostiteljskih objekata. Također je služio kao izvor inspiracije, tema i ambijent za pisce, kompozitore i filmske stvaraoce.

Područje je nekada bilo carsko lovište; samo su članovi plemstva mogli ulaziti u njega. Godine 1766. car Josip II darovao je zeleni park stanovnicima Beča kao mjesto za odmor i rekreaciju. Odobravanje dozvola za ugostiteljske objekte označilo je početak onoga što bečkom Prateru danas daje njegov poseban šarm. Jer nisu samo gostioničari, kafedžije i proizvođači medenjaka otvarali svoje štandove nego su im se pridružili i ljuljačke, vrtuljci i kuglane. Tako je uz odmor u Prater uselila i zabava. Kabineti kurioziteta, lutkarska pozorišta i streljana, ulični svirači orgulja, pjevači u vinskim tavernama i ženski orkestri, "Venecija u Beču" (vjerovatno prvi tematski park na svijetu), Veliki točak i moderna visokotehnološka zabavna postrojenja svjedoče o tome da se Wurstelprater od svog osnivanja neprestano mijenjao i razvijao. A sve to je bilo moguće zahvaljujući prenošenju iskustva i znanja unutar "praterskih porodica". Mnoge od njih su smještene u Prateru od 19. stoljeća i posjeduju oko 90 posto preduzeća. One poznaju to mjesto, oblikuju ga generacijama i održavaju ga živim. Zajedno s posjetiocima stvaraju posebnu atmosferu Pratera.

Upravo je ova tradicija i kultura proglašena dijelom nematerijalne kulturne baštine, što predstavlja poseban poklon upravo povodom obilježavanja 260. godišnjice bečkog Wurstelpratera. Tako putovanje kroz UNESCO-vu svjetsku i kulturnu baštinu može započeti u Beču i nastaviti se širom Austrije.